Rokovi, rokovi, rokovi. Parketarski radovi spadaju u završne radove, koji se nekako u većini slučajeva nađu u „crvenoj zoni“ rokova koji su ili premašeni ili pri kraju. Rokovi su nužno postavljeni ciljevi u gradnji, no često nisu realni.. Šansa da se zacrtani rokovi ostvare gotovo je nemoguća i nešto je čega svi trebamo biti svjesni prije početka bilo kakvih radova i/ili gradnje.
Povećana vlažnost u podlozi predstavlja ozbiljan problem u parketarskim radovima i može negativno utjecati na kvalitetu, dugovječnost i stabilnost parketa. Kada se postavlja parket, neophodno je osigurati da podloga na koju se parket lijepi ili polaže bude suha, stabilna i čista.
Evo nekoliko ključnih točaka o poveć vlage u podlozi na parketarske radove:
Prije same postave i ugradnje parketa, ključno je postaviti pitanje kakvo je stanje vlage u podlozi, odnosno estrihu. Provjera stanja podloge je esencijalna kako bi se osigurao kvalitetan i dugotrajan rezultat parketarskih radova.
Same prihvatljive vrijednosti zaostale vlage u podlozi mijenjale su se sukladno inovacijama u svijetu podnih obloga pa je tako od nekih 3% po C.M. metodi, prije 20 godina industrija spustila ljestvicu na maksimalno 2% prema C.M. metodi mjerenja vlage. No, ukoliko imamo podno grijanje onda je još rigoroznije i sadržaj zaostale vlage ne smije prelaziti 1,7% po C.M. metodi izmjere prema UNI 10329.
UNI 10329 je norma koja definira metode mjerenja sadržaja vlage u cementnim estrisima, ili estrisima na bazi posebnih veziva za unutarnju i vanjsku upotrebu kao i estrisima na bazi kalcijevog sulfata za unutarnju upotrebu . Ova norma je objavljena u srpnju 2018. godine i vrijedi sve do danas.
Što je to sadržaj zaostale vlage u podlozi i zašto je važno da nije iznad dopuštenih granica?
Estrih ili glazura je element građevinske konstrukcije koji se sastoji od cementa, agregata, eventualno određenih aditiva, zraka i vode! Svi ti sastojci se dodaju u mješavinu u određenom postotku pa se voda dodaje u postotku od 8-12 %. Kroz proces hidratacije udio vode se smanjuje, a na estrihu se događaju promjene u vidu povećanja tlačne čvrstoće.
Neki idejni proces sazrijevanja je minimalno 28 dana – što je vrijeme potrebno za prirodnu hidrataciju cementa, no rjetkost je da je neka podloga spremna na oblaganje parketom nakon 28 dana, pogotovo u ubrzanim uvjetima gradnje i pod pritiskom rokova.
Što će se dogoditi ako položimo, primjerice parket, na povišenu vlagu?
Parket, kao prirodan materijal, apsorbirat će vlagu i na njemu će se dogoditi razne devijacije. U ovisnosti o količini zaostale vlage na koju je postavljen parket te korištenim veznim materijalima, moguće je da se parket u potpunosti odvoji od podloge, tj. da se podigne, a što može rezultirati pravom noćnom morom za sve parketare, ali i investitore.
I kako onda riješiti problem povećane vlage u podlozi?
Naravno da za svaki problem postoji rješenje! Zato ćemo vam predstaviti njih nekoliko.
Svakako, najidealnije bi bilo, ukoliko vam vrijeme ne curi i ako vas rokovi ne pritišću, jednostavno pričekati da se podloga prirodno osuši.
Nadalje, možete koristiti uređaje za isušivanje vlage. Oni jesu zgodno rješenje, ali i njima treba vremena i kvalitetnih uvjeta u prostoru da se odradi proces isušivanja vlage, uz to cjenovno nisu zanemariva stavka.
Što nam još preostaje, postoji li čarobni štapić?
Da, postoji nešto što bi moglo ući u kategoriju čarobnog štapića, a to su blokatori zaostale vlage u podlozi.
Blokatori zaostale vlage u estrihu su premazi na bazi poliuretana ili epoksida koji blokiraju penetraciju vlage u oblogu i vezni materijal. Nanose se puno plošno po cijeloj površini podloge te omogućuju postupno oslobađanje zaostale vlage bez utjecaja na oblogu.
Mogućnosti u borbi s vlagom ili prevencijom vlage tu ne prestaju. Na tržištu postoje i brzosušeći estrisi koji omogućuju instalaciju parketa u kratkom vremenskom periodu od ugradnje takve vrste estriha. U nekim opcijama već nakon 24 sata od izvedbe.
Također, kako bi se spriječili problemi s vlagom, moguća je i ugradnja parne brane ili hidroizolacije. No, ove mjere pomažu u zaštiti parketa od vlage koja može prodrijeti iz podloge ili okolnih zidova.
Kako podloga mora izgledati?
Podloga mora biti čvrsta, ravna i stabilna. Svaka nepravilnost ili slabost u podlozi može negativno utjecati na kvalitetu postavljenog parketa. Prije ugradnje, potrebno je temeljito pregledati podlogu kako bi se otkrile eventualne pukotine, neravnine ili slabi dijelovi.
Dakako, podloga mora biti čista i bez ostataka građevinskog materijala, prašine ili drugih nečistoća. Ostatci i prljavština mogu smanjiti adheziju ljepila, što može dovesti do odvajanja parketa. Prije ugradnje, podlogu treba temeljito očistiti i pripremiti.
U nekim slučajevima, podlogu je potrebno dodatno pripremiti kako bi se osigurala optimalna ugradnja parketa. Ovo može uključivati brušenje, niveliranje ili upotrebu posebnih premaza koji poboljšavaju adheziju ljepila. Svaka priprema treba biti obavljena u skladu s preporukama proizvođača parketa i ljepila.
Zaključno, pitanje o stanju podloge, prije postave samog parketa zaista je ključno za osiguranje dugotrajnosti i kvalitete parketa. Provjera vlažnosti, čvrstoće i čistoće podloge, kao i primjena odgovarajućih pripremnih mjera, može spriječiti brojne probleme i dodatne troškove u budućnosti. Temeljita priprema podloge ključna je za postizanje najboljih rezultata u parketarskim radovima.
Savjetujte se sa stručnjacima!
Bez obzira na koje se rješenje odlučili, bitno je savjetovati se sa stručnjacima prije samog odabira rješenja i ugradnje parketa, optimalno bi bilo u idejnoj fazi projektiranja, no niste zakasnili s konzultacijama ni prije same ugradnje.
INpod design tim stoji vam na raspolaganju za svu stručnu asistenciju po pitanju adekvatnog izbora rješenja u slučajevima kad bi vlaga u podlozi mogla predstavljati problem pri izvedbi parketarskih radova.